Znate li kako su nastali gradovi? O gradovima razmišljamo kao o sastavnom dijelu civilizacije. Uostalom, riječ "civilizacija", kao i engleska riječ "city" , potječu od iste latinske riječi "civis", građanin, čovjek koji istodobno obnaša dužnosti prava u zajednici u kojoj živi.
Kada se mnogo različitih ljudi sakupilo na jednom mjestu da bi obavljali razne poslove i uživali u zabavi i igri, počeli su se razvijati gradovi. Glavna razlika između gradova, gradića i sela je u njihovoj veličini. Gradovi su najveća naselja, ali su gotovo svi gradovi u početku bili sela.
Nitko ne zna točno kada je i gdje podignut prvi grad. Moguće je osnovan zato što je neko pleme lovaca lutalica pronašlo pogodno mjesto i poželjelo na njemu ostati. To se, vjerojatno, zbilo negdje oko 6000. godine prije naše ere, a moguće i ranije. Oko 3000. godine prije nove ere ljudi su već gradili prilićno velike gradove.
Vrlo davno ljudi su otkrili da do hrane mogu mnogo lakše doći ukoliko divlje životinje uhvate, pripitome i uzgajaju. Tako ih više nisu morali loviti po šumama kad su osjećali glad. Jednako tako, ljudi su naučili da mogu dobiti mnogo više voća i žitarica ako se brinu o raslinju što te plodove daje. Tako su počeli baviti se poljoprivredom — obradom zemlje i uzgojem stoke.
Međutim, ako se bave poljoprivredom, ljudi se ne mogu stalno kretati. Dok ne skupe ljetinu, moraju ostati na jednom mjestu! Zatim, vrlo je teško i sporo kretati se na dulja putovanja zajedno s krdom stoke. I tako su se, kad su se pojedina plemena zaustavljala na određenim mjestima i osnivala stalna naselja, počela podizati najprije sela. a zatim i gradovi.
Od prvih sela u povijesti danas nije ostalo ništa, jer su kuće bile građene od koža životinja, od drveta i od blata. S vremenom su ljudi naučili graditi kuće od trajnijeg materijala, pa su se ljudska naselja postupno razvijala od jednostavnijih poljoprivrednih naselja ili sela u gradiće i naposljetku u gradove.